OTKRIVENA VELIKA TAJNA SUPERMARKETA: Jesu li tebe kad ovako nasamarili…
Svaki put kada uđete u supermarket, s vama se manipulira. Prodavnice su osmišljene da sve osnovne namirnice koje krenete samo pokupiti iz prodavnice nalaze se na suprotnoj strani mora iskušenja: jaja, mlijeko i hljeb skrivaju se iza slatkiša, posebnih pakiranja grickalica i izloga primamljivog sira.
Ako to nije dovoljno, vaša djeca su ciljana publika: sve žitarice na nivou očiju djeteta koje sjedi u kolicima za kupovinu ukrašene su crtanim likovima da im bolje privuče pažnju. Ali, BBC se pita može li se nama manipulirati za naše dobro?
Prosječni proizvođač hrane ima malo razloga da nas preusmjeri od svojih proizvoda s puno masti i šećera. Ipak, s obzirom na to da smo već pod utjecajem reklama, možemo se pitati hoće li trgovine možda na kraju vidjeti prednost promocije zdrave hrane – možda provođenjem nekih poreznih olakšica – kako bi dio s povrćem postao igralište gdje djeca vrište roditeljima da im kupe kelj.
Čak i unutar trgovina, nije teško nagovoriti ljude da krenu u boljem smjeru, barem kratkoročno. Esther Papies, profesorica socijalne psihologije na Univerzitetu Utrecht u Holandiji, otkrila je da dijeljenje letaka s receptima na ulazu u trgovinu koji uključuju riječi poput “zdravo” i “niske kalorije” dovode do toga da pretili ljudi ili osobe na dijeti podsvjesno kupuju manje hrane.
– Na blagajnu su odnijeli nevjerojatnih 75 posto manje grickalica od onih koji su primili kontrolni letak, koji nisu spominjali riječi vezane uz zdravlje. Te riječi aktivirale su postojeće ciljeve ljudi i podsjetili ih na ono što bi sada mogli učiniti kako bi ih ispunili, a da kupci zapravo ni ne shvataju što se događa – kaže Papies.
Ostale trikove predložio je Brian Wansink, profesor ponašanja potrošača u Cornellu koji je poznat po istraživanju psihologije prehrane. Neki od njegovih najnovijih radova koriste ranije otkriće – da ljudi povećavaju unos voća i povrća za 24 posto ako im se kaže da bi polovina njihove večere trebala biti rezervirana za ove namirnice – i primjenjuju ga na ponašanje potrošača u supermarketu.
Wansink je utvrdio da dijeljenje korpe s namirnicama u dva, a pola se koristi samo za voće, povrće, mliječne proizvode i meso, uzrokuje da ljudi troše više od dva puta više novca na voće i povrće nego ljudi bez pregrade. Ideja je da dijeljenje korpe podrazumijeva postojanje društvene norme koju potrošači pokušavaju ispuniti.
Anne Escaron, istraživačica javnog zdravstva na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu, sarađivala je na preglednom radu o intervencijama u supermarketu za promociju zdrave kupovine tokom četiri desetljeća. Ona kaže da, općenito, što više tema intervencije pokrivaju, to su bile uspješnije u preusmjeravanju navika potrošača.
Na primjer, korištenje znakova na policama koji promoviraju zdravo kupovanje može pomoći, ako se to kombinira s nekom suptilnom manipulacijom cijene, intervencija će vjerojatno biti učinkovita.
– Bilo koji način na koji možete uhvatiti više od jednog impulsa potrošača, više ćete utjecati na izbore potrošača – kaže ona.
Ipak, intervencije koje bi trgovine mogle ugraditi u dugoročnom periodu malo su komplicirane. Rušenje cijene zdravih proizvoda dovest će do toga da takvi proizvodi nestanu s polica, kaže Karen Glanz, profesorica epidemiologije na Sveučilištu Pennsylvania.
– No, nedostatak je da neko mora platiti za ta smanjenja – ističe ona.
Također je saznala da nismo svi otvoreni za manipulaciju na isti način. Na primjer, ona je pronašla da će potrošačima u siromašnim područjima isticanje zdravih učinaka nekih proizvoda navesti ih da misle kako isti taj proizvod zapravo ima grozan okus, a neće ih navesti da više kupuju.
Istovremeno naglašava da isticanje pozitivnih učinaka proizvoda ne funkcionira posvuda, druge tehnike potiskivanja mogu. Za studiju objavljenu 2014. Glanz i saradnici promijenili su raspored pića tako da su niskokalorični ili napici bez kalorija kao što je voda zauzimaju više prostora na nivou očiju, a mliječni odjeli tako da je obrano mlijeko, a ne punomasno mlijeko, bilo na lijevoj strani hladnjaka, gdje potrošači obično gledaju prvo. Također su ih obilježili znakovima u boji, iako nije bilo istaknutih podataka o zdravlju. Ove intervencije nisu zahtijevale priming ili rušenje cijena, ali istovremeno su potaknuli prodaju obranog mlijeka i vode, prenosi express.hr.
faktor.ba